Susret članova Franjine ekonomije 2021. g.

Koncept udruživanja civilnog sektora kao dodatna vrijednosti unutar društva u kojem živimo

Susret članova Franjine ekonomije održao se u Križevcima u Marijapoli Centru. Radni dan započeo je međusobnim upoznavanjem sudionika, s obzirom da smo tijekom prošle godine sve radili preko mrežne platforme zbog situacije s Covid-19. Prva tema koji smo obradili bila je “udruživanje”. Jedna od članica ukratko je predstavila koncept udruživanja unutar poslovanja. Rasprava se brzo razvila te su neke od ključnih podtema bile: dobre strane takvoga zajedništva, rizici koji dolaze uz takav koncept zajedništva, prednosti udruživanja sa zajedničkim ciljem, što pojam udruživanja znači kod nas u Hrvatskoj, a što izvan granica, zašto u lijepoj našoj Hrvatskoj nema otvorenosti prema udruživanju unutar civilnog sektora, te kako se dobiva povjerenje. Govorilo se i o tome zašto je važan civilni sektor u odnosu na ostala dva (državni i privatni). Razgovarajući na tu temu (uz metodu “brainstorminga”), došlo se do zaključka da su pojedine inicijative započele svoje djelovanje od civilnog sektora i razvile se u jako kvalitetan poslovni zahvat (poslovni sektor).

Pred očima imamo primjere svjetske razine: Airbnb, Uber, razne društvene mreže i slično. U navedenim primjerima, radi seo poduzećima koja su povezana s civilnim sektorom, a rade preko zajedničke platforme. Airbnb je poduzeće poznato na globalnoj razini. Započelo je tako da se udružilo nekoliko vlasnika nekretnina i počeli su “iznajmljivati svoj kauč za spavanje”. Da bi se nekome iznajmio kauč za spavanje, trebalo je prije svega imati veliko povjerenje u osobu koja ti ulazi u dom. Vidimo da se to događa u poslovnome svijetu svaki dan, s tim da su se poslužili poslovnim rječnikom. Pa tako imamo: akviziciju (preuzimanje druge tvrtke, kupovina) franšizu, (poslovni model u kojem davatelj franšize prepušta primatelju franšize pravo na korištenje svoga brenda) ili se jednostavno spajaju poduzeća s ciljem jačanja položaja na tržištu. o poduzećima koja su povezana s civilnim sektorom, a rade preko zajedničke platforme. Airbnb je poduzeće poznato na globalnoj razini. Započelo je tako da se udružilo nekoliko vlasnika nekretnina i počeli su “iznajmljivati svoj kauč za spavanje”. Da bi se nekome iznajmio kauč za spavanje, trebalo je prije svega imati veliko povjerenje u osobu koja ti ulazi u dom. Vidimo da se to događa u poslovnome svijetu svaki dan, s tim da su se poslužili  poslovnim rječnikom. Pa tako imamo: akviziciju (preuzimanje druge tvrtke, kupovina) franšizu, (poslovni model u kojem davatelj franšize prepušta primatelju franšize pravo na korištenje svoga brenda) ili se jednostavno spajaju poduzeća s ciljem jačanja položaja na tržištu.

Dolazimo do zaključka da je povezivanje unutar sektora više nego dobro došlo za one koji žele ojačati sebe ili svoje svoje poduzeće na tržištu. Dobrovoljne ili ne, građanske inicijative/kooperacije/klasteri/zajednice; sve su one dio civilnoga sektora koje, ukoliko su vođene s povjerenjem za zajedničko dobro, mogu razviti svoje uspješno djelovanje svjetskoga razmjera. Također, velike uspješno povezane zajednice su društvene mreže (Facebook, Instagram, Twiter, Viber, Youtube i dr.). Zajednički nazivnik svih društvenih mreža jest veliko povjerenje prema tzv. „utjecajniku“ (eng. influencer) tj. socijalni kapital. Socijalni kapital podrazumijeva povjerenje prema osobi. Iz toga razloga danas određeni brendovi koriste tzv. „influencere“ koji im pomažu u prodaji određenoga proizvoda. Zašto? Zato što pratitelji (eng. „followers“) imaju povjerenja u influencera (osobu koju prate). Razvijen je socijalni kapital, odnosno influencer ima veliki socijalni kapital (i ukoliko zna, može ga vrlo lako kapitalizirati). Jednako tako, govorimo o financijskom kapitalu (neka osoba ima veliku materijalnu moć). Treći oblik kapitala je ljudski kapital (osobna znanja i vrline kao što su: intelektualne sposobnosti, komunikacijske vještine, praktične vještine) od kojega koristi ima i poduzeće jer se spomenuti ljudski kapital „prelijeva" i na poduzeće. Sličan primjer je organizacija unutar koje djeluju brojni volonteri. Takva organizacija ima snažan ljudski kapital, ali također i socijalni te, ukoliko su volonteri uspješni na tržištu na kojem rade, vrlo lako organizacija može imati i jak financijski kapital, što posljedično vodi u razvijeno poslovanje.

Često o ovoj temi govori i Papa Franjo i to iz perspektive važnosti ljudske suradnje i globalne solidarnosti. Pred nama imajmo odnos čovjeka i prirode. Zemlja nam je darovana. Čovjekov životni vijek je kratak i jako je važno kako živimo život. Trebali bismo osvijestiti da smo mi na Zemlji upravitelji dobara, a ne gospodari (što je u Ekonomiji jako dobro objašnjena razlika: vlasnik ne mora biti i upravitelj (manager). Ekonomija nas uči da vlasnik može angažirati upravitelja, ako želi. Vlasnik Zemlje je onaj koji ju je stvorio, a ne onaj koji se našao u jednom trenutku na njoj. Važno je podsjetiti se ono što već ionako znamo: da je Zemlja bila prije nas i da će Zemlja postojati i poslije nas. Pitanje je: koje je naše poslanje u ovome trenutku, odnosno, što ćemo mi dobroga učiniti u vremenu koje provodimo na našem planetu? Povezivanjem različitih osoba (pravnih ili fizičkih), s istim općim ciljem, možemo stvoriti dodatnu vrijednost za društvo. Na tragu napisanoga, članovi „Franjine ekonomije“ u Hrvatskoj suglasni su kako treba povezati akademski svijet s poslovnim svijetom; onim svijetom koji u sebi nosi potencijal karizme svetog Franje iz Asiza. Moguće je povećati socijalni kapital u Hrvatskoj. Bogatstvo naše domovine i više je nego dovoljno za taj pothvat! Jako je važno truditi se naučiti odgovorno gospodariti darovanim dobrima. Za to su važni i tzv. „kružni procesi“ preko kojih se reciklira ono što se može. Ekonomija je društvena znanost koja se bavi vještinom upravljanja općim ili pojedinačnim gospodarskim djelatnostima. Upravljajmo s onim što nam je dano na upravljanje. Na taj način stvaramo dodatnu vrijednost za društvo u kojem se nalazimo i u kojemu živimo. Kao što Papa kaže, mi smo sadašnjost. Stavimo sadašnjost u svoje ruke. Budimo hrabri i vjerni Kristu. Stvarajmo velike stvari jer i naš Bog stvara svaki dan.

Priredila: Katarina Bukša